Kako umanjiti osnovicu poreza na dobit i nagraditi zaposlenike



Poslodavci se sve češće odlučuju nagraditi svoje zaposlenike kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju čime im, osim ostvarene porezne olakšice, otvaraju put prema državnim poticajnim sredstvima i boljim primanjima u budućnosti. Naime, podaci iz rujna ove godine pokazuju da prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj iznosi 5.624 kuna, a prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju 2.251 kuna.

Svaki mjesec za mirovinsko osiguranje građani izdvajaju 20% bruto plaće. Za 1. stup, koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti i iz kojeg se financiraju i mirovine postojećih umirovljenika, izdvajaju 15%, a 5% ulažu u svoju mirovinu, odnosno 2. stup. Dobrovoljna mirovinska štednja nije obvezno izdvajanje i predstavlja 3. stup. No dobrovoljnom uplatom sredstava građani se mogu pripremiti za zadržavanje standarda potrošnje i u mirovini, a u tome im može pomoći i poslodavac.

Dvostruko niži troškovi za poslodavca
Ukoliko poslodavac primjerice umjesto povećanja neto plaće odluči zaposlenike nagraditi dobrovoljnom mirovinskom štednjom Erste Plavog, izdvojit će dvostruko niži iznos. To se odnosi na uplate do 500 kuna mjesečno ili do 6.000 kuna godišnje po zaposleniku, koliko iznosi porezna olakšica za poslodavca koja predstavlja porezno priznati rashod i umanjuje osnovicu poreza na dobit.

Poslodavci mogu za svoje zaposlenike uplaćivati kada i kako žele: godišnje, mjesečno, kvartalno, polugodišnje i mijenjati dinamiku i iznose kad žele. Mogu svim zaposlenicima uplaćivati isti iznos ili se on može definirati individualno. Sredstva uplaćena u fondu su vlasništvo zaposlenika i ukoliko poslodavac prestane uplaćivati, zaposlenik ne gubi prava te može samostalno nastaviti s uplatama. Sredstva u fondu su i nasljedna pa se u slučaju smrti zaposlenika isplaćuju jednokratno na račun nasljednika.

Mirovina se može početi koristiti s 50 godina bez obzira na to je li zaposlenik za kojeg je poslodavac uplaćivao u radnom odnosu ili ne. Proces uplate je jednostavan jer poslodavac koji odluči uplaćivati za zaposlenike u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove ne ulazi u ugovorni odnos s društvom za upravljanje, niti ima dodatnih ugovornih troškova.

izvor: Svijet Osiguranja